Kalendar
Home ] Interactive Help_Hr ] Interactive Help_En ] The Dispute ] Institute of Navigation ] HM Stationary Office ] Tables ] Example ] Vrijeme ] [ Kalendar ] Egipatski i Babilonski kalendar ] Grcki i Rimski kalendar ] Julijanski i Gregorijanski kalendar ] Zidovski kalendar ] Kineski kalendar ] Kalendar Maja ] Aztecki kalendar ] Islamski kalendar ] Struktura kalendara i računanje vremena ] Algoritmi ]

 

SADRŽAJ:

Definicija Općenito Dan Tjedan Mjesec Godina Literatura

Definicija

Što je kalendar? Pa to svi znamo! Cijeli naš život organizira se prema kalendaru. Naše najstarije egzistencijalne djelatnosti (lov, ribolov, poljodjelstvo) ravnaju se prema kalendaru, a i većina suvremenih ljudskih aktivnosti planira se i izvršava u skladu s kalendarom. Kalendar je na zidu ili na stolu, ili na nekom drugom prikladnom i uočljivom mjestu u svakoj kući, uredu i ostalim mjestima gdje čovjek boravi. Kalendar je u pisanom obliku ili kao neka mehanička, električna ili elektronička sprava. Dakle, zapitajmo se ponovno: «Što je to kalendar?». Traži se naime jedna opća definicija koja bi opisala njegova opća svojstva, pa pokušajmo: Kalendar je sustav organiziranja vremenskih jedinica u svrhu njihova praćenja u nekom vremenskom razmaku, gdje je dan najmanja vremenska jedinica, a slijede ga tjedan, mjesec i godina. Ovo bi mogla biti jedna od kraćih, općih definicija kalendara koja obuhvaća veći broj svojstava samog kalendara. Općenitost ove definicije je zbog, kao što će se kasnije pokazati, različitosti metoda i načina kreiranja kalendara. Jedna druga također opća ali malo opširnija definicija kalendara je: Kalendar je sustav praćenja vremenskih perioda prikladnih i prilagođenih potrebama ljudskog društva i općenito se bazira na ciklusima godišnjih doba i mjesečevih faza. Naime, godišnja doba određuju vrijeme sijanja i žetve, a mjesečeve mijene oduvijek su imale presudan utjecaj na određivanje religijskih blagdana. Popularnije kalendar se može definirati i kao: Prikaz jedne kalendarske godine i njene podjele na mjesece tjedne i dane u tabelarnom obliku. Sama riječ kalendar dolazi od latinskog calendae i znači prvi dan u mjesecu. Naime, u starom Rimu mjesec je počinjao kad bi jedan državni službenik na ulici izvikivao i objavljivao pojavu mladog mjeseca.

Općenito

Malo se zna o računanju vremena u pred povijesno doba. Međutim, suočavamo se s činjenicama da se u svakoj poznatoj kulturi vodilo računa o računanju i bilježenju tijeka vremena. Evropski lovci kamenog doba urezivali su znakove na kosti i štapove vjerojatno računajući tijek mjesečevih mijena. Prije 5000 godina Sumerani s područja Mezopotamije imali su kalendar s mjesecima od 30 dana. Dan se je dijelio na 12 dijelova, a svaki takav dio na daljnjih 30 dijelova. Iako nemamo pismenih tragova o zdanju poznatom kao STONEHENGE u Engleskoj, evidentna je svrha tog velebnog zdanja, tj. određivanje astronomskih zbivanja i sezonskih promjena, a koja su u vezi s kalendarom, kao što su to npr. pomrčine, solsticiji i dr. Naime, potrebno je istaknuti da prividno dnevno i godišnje kretanje nebeske sfere oduvijek predstavljalo osnovu za mjerenje vremena, a do pojave atomskih satova i redefiniranja sekunde kao vremenske jedinice, to je bilo i jedini način za određivanje tijeka vremena. Najstariji do sada zabilježeni kalendar je Egipatski koji počinje 4236. god. pr. Kr. I na području centralne Amerike drevne Maje i njihovi prethodnici, čija se je kultura protezala od 2600. god. pr. Kr. do 1500. godine naše ere, imali su vrlo točan, precizan i sofisticiran kalendar. Njihova era počinje 3114. godine prije Krista po Julijanskom kalendaru. To je po njihovom vjerovanju vrijeme kreacije odnosno rekreacije (Vidi Aztečki kalendar!). Dakle, kalendar poznajemo od najstarijih vremena. Svi stari historijski narodi kao Sumerani Egipćani, Babilonci, Kinezi Židovi Grci i Rimljani, a treba spomenuti i američke narode Maje i Azteke, imali su kalendare. Razlikujemo preko 200 različitih kalendara, a smatra se da je danas u upotrebi oko 40 različitih kalendara. Međutim, svi ti kalendari vezuju se na prirodne pojave dana, mjeseca i godine koje zavise od:

1.       Prividnog dnevnog gibanja nebeske sfere kao posljedica rotacije Zemlje

2.       Prividnog gibanja Mjeseca, a što je posljedica ophodnje Mjeseca oko Zemlje i Zemlje oko Sunca

3.       Prividnog godišnjeg gibanja Sunca kao posljedica ophodnje Zemlje oko Sunca (revolucija Zemlje)

Zato se svi kalendari mogu podijeliti u tri glavne skupine:

1.       Lunarni kalendari imaju za osnovu mjesečeve faze, tj. prva pojava Mjeseca na zapadnom obzoru nakon Mlađa označava početak kalendarskog mjeseca.

2.       Solarni kalendari baziraju se na ophodnji (revoluciju) Zemlje oko Sunca.

3.       Lunisolarni kalendari uzimaju u obzir kako mjesečeve faze tako i revoluciju Zemlje.

Dan

Dan kao najmanja vremenska jedinica kalendara je jedan srednji sunčev dan[1] koji se dijeli na 24 sata, sat na 60 minuta, a minuta na 60 sekunda. Kod raznih kalendara različit je i trenutak kad dan počinje. Početak novog dana za neke je bio izlazak, a za druge zalazak Sunca. Međutim, duljina dnevnog svijetla mijenja se tijekom godine iz dana u dan, pa iako je pojava ili nestajanje Sunca na odnosno s obzora lako uočljivo, za početak dana to nije prikladan trenutak. Danas se općenito uzima da dan počinje prolaskom srednjeg sunca kroz donji referentni meridijan, Referentni meridijan je srednji meridijan neke vremenske zone. Više o ovome u poglavlju o vremenu.

Tjedan

Veća vremenska jedinica je tjedan ili sedmica. Svi povijesni narodi imaju vremensku jedinicu veću od dana a manju od mjeseca. Neki afrički narodi kao veću vremensku jedinicu imaju 4 dana, Rimljani u početku uzimlju 8 dana, Grci i Egipćani dijele svoj mjesec od 30 dana na 3 dekade i konačno danas općenito prihvaćena vremenska jedinica je sedmodnevni tjedan, pa odatle i riječ sedmica u hrvatskom jeziku. Podrijetlo sedmodnevnog tjedna je religijske naravi. Naime, povijesni narodi osim Sunca i Mjeseca poznavali su i planete Merkur, Veneru, Marsa, Jupitera i Saturna. Ova nebeska tijela najčešće su bila i njihova božanstva i svakome od njih bio je posvećen jedan dan; nedjelja Suncu, ponedjeljak Mjesecu, utorak Marsu, srijeda Merkuru, četvrtak Jupiteru, petak Veneri i subota Saturnu. Za ilustraciju donijet će se imena dana u tjednu na hrvatskom, latinskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, portugalskom i engleskom jeziku. Jedino na latinskom jeziku svih sedam dana nose imena nebeskih tijela. Na hrvatskom nedjelja dolazi od «ne djelati», ponedjeljak je po(slije) nedjelji, utorak dolazi od praslavenskog vьtorь i znači drugi (dan), srijeda je srednji dan u tjednu, četvrtak je četvrti, a petak peti dan tjedna, dok subota dolazi od hebrejskoga šabbat preko grčkoga sabbata i latinskog sabbatum.

Tablica 1 - Imena dana u tjednu

Tijelo

Sunce

Mjesec

Mars

Merkur

Jupiter

Venera

Saturn

Hrvatski

nedjelja

ponedjeljak

utorak

Srijeda

četvrtak

petak

subota

Latinski

Dies Solis

Dies Lunae

Dies Martis

Dies Mercurii

Dies Jovis

Dies Veneris

Dies Saturni

Francuski

dimanche

lundi

Mardi

mercredi

jeudi

vendredi

samedi

Talijanski

domenica

lunedì

Martedì

Mercoledì

giovedì

venerdì

sabato

Španjolski

domingo

lunes

Martes

miércoles

jueves

viernes

sábado

Portugalski

Domingo

segunda-feira

terça-feira

quarta-feira

quinta-feira

sexta-feira

sabado

Engleski

Sunday

Monday

Tuesday

Wednesday

Thursday

Friday

Saturday

Njemački Sonntag Montag Dienstag Mittwoch Donnerstag Freitag

Samstag

 

Mjesec

Koncept mjeseca u modernom solarnom kalendaru kao vremenske jedinice danas je više-manje proizvoljan, međutim, lunarni i lunisolarni kalendari baziraju se na ophodnji Mjeseca oko Zemlje. Potrebno je razlikovati siderički od sinodičkog mjeseca. Siderički mjesec je vrijeme između dvije uzastopne konjunkcije[2] Mjeseca i fiksne točke na nebeskom svodu[3] i traje 27.321662 dana, tj. 27d 7h 43m 11.6s. Sinodički mjesec je vrijeme između dvije uzastopne konjunkcije Mjeseca i Sunca i danas traje 29.5305889 dana, tj. 29d 12h 44m 2.88s. Vrijeme ophodnje Mjeseca oko Zemlje nije ravnomjerno, pa je 1900. godine sinodički mjesec trajao 29.5305886 dana, a oko 2100. godine trajat će oko 29.5305891 dana. Iako su ovo minimalne sekularne razlike ipak sinodički mjesec kao vremenska jedinica ne zadovoljava osnovni zahtjev svake mjerne jedinice, a to je stalnost. Osim toga gore navedene duljine sinodičkog mjeseca su srednje vrijednosti dobivene na osnovu višegodišnjih opažanja. Stvarne vrijednosti između dvije uzastopne konjunkcije Sunca i Mjeseca mogu varirati i do nekoliko sati zbog varijacija u gravitacijskim silama koje djeluju na Mjesec, a što opet zavisi o međusobnom položaju Sunca, Mjeseca i planeta. Broj mjeseci u nekoj kalendarskoj godini, kao i broj dana u mjesecu zavisi o tipu kalendara. Današnji općeprihvaćeni Gregorijanski kalendar ima 12 mjeseci; siječanj, ožujak, svibanj, srpanj, kolovoz, listopad i prosinac imaju po 31 dan; travanj, lipanj, rujan i studeni po 30 dana, dok veljača ima 28 dana u običnoj i 29 u prestupnoj godini[4]. Hrvatska imena mjeseci vuku svoje podrijetlo od prirodnih i meteoroloških pojava kao i ratarskim radovima tijekom godine, dok većina evropskih jezika koriste za mjesece imena kojima su stari Rimljani nazvali mjesece svog kalendara. U početku je rimski kalendar imao 10 mjeseci: Martius (Mars, rimski bog rata), Aprilis (od aperire = otvoriti npr. pupoljke u proljeću), Maius (Maia, rimska božica plodnosti), Junius (Junôna, rimska božica neba, mjeseca, kućanstva, braka i porođaja), Quintilis, Sextilis, September, October, November, December. Zadnjih šest mjeseci su latinski redni brojevi peti, šesti, sedmi, osmi, deveti i deseti. Decembar je bio deseti i zadnji mjesec kalendarske godine, zimsko razdoblje nije se brojalo pa je godini nedostajalo oko 60 dana. U 8. stoljeću prije Krista starom rimskom kalendaru dodaju se mjeseci Januarius (Jânus, rimski bog svakog početka prikazan s dva lica koja gledaju na dvije suprotne strane) i Februarius (Fèbrua, rimska svetkovina čišćenja namijenjena kultu mrtvih). Mnogo kasnije mjeseci Quintilis i Sextilis mijenjaju imena i to Julius prema Juliju Cezaru i Augustus prema pridjevku cara Oktaviana u značenju «nepovrjedivi».

Tablica 2 – Imena mjeseci u godini

Hrvatski

Latinski

Engleski

Francuski

Talijanski

Španjolski

Siječanj

Januarius

January

Janvier

Gennaio

Enero

Veljača

Februarius

February

Février

Febbraio

Febrero

Ožujak

Martius

Mart

Marché

Marzo

Marzo

Travanj

Aprilis

April

Avril

Aprile

Abril

Svibanj

Maius

May

Mai

Maggio

Mayo

Lipanj

Junius

June

Juin

Giugno

Junio

Srpanj

Julius

July

Juillet

Luglio

Julio

Kolovoz

Augustus

August

Août

Agosto

Agosto

Rujan

September

September

Septembre

Settembre

Septiembre

Listopad

October

October

Octobre

Ottobre

Octubre

Studeni

November

November

Novembre

Novembre

Noviembre

Prosinac

December

December

Décembre

Dicembre

Diciembre

 

Godina

Vrijeme ophodnje Zemlje oko Sunca od davnina se koristi kao vremenska jedinica i naziva se godina. Međutim, isto kao i kod mjeseca i godina se može definirati na više načina zavisno o referentnoj točki na nebeskom svodu. Siderička godina je vrijeme između uzastopne konjunkcije Sunca i fiksne točke na nebeskom svodu i traje 365.25636 dana, tj. 365d 6h 9m 9.5s. Ovo je srednja vrijednost i stoljetno raste za oko 0,01s , tj. jednu stotinku vremenske sekunde na sto godina. Tropska godina je osnova solarnih kalendara i definira se kao vrijeme između dvije uzastopne konjunkcije Sunca i Proljetne točke i traje 365.24219878117 dana, tj. 365d 5h 48m 45.97s. Pošto ni trajanje tropske godine nije konstanta to je dana vrijednost za 1900. godinu. Duljina tropske godine stoljetno opada za oko 0.53s, pa je za 2000. godinu trajanje tropske godine bilo 365d 5h 48m 45.2s. I ovdje vrijedi ono što smo rekli za sinodički mjesec. Naime, gornje vrijednosti duljine tropske godine dobivene su kao srednje vrijednosti na osnovu višegodišnjih opažanja, a stvarne vrijednosti između dvije uzastopne konjunkcije Sunca i proljetne točke mogu varirati i nekoliko minuta. Razlog su opet gravitacijske sile zbog različitog međusobnog položaja Sunca, Mjeseca i planeta. Anomalistička godina je vrijeme između dva uzastopna prolaza Zemlje kroz točku ekliptike perihel[5] i traje 365.259635 dana, tj. 365d 6h 13m 52.5s. Ovo je srednja vrijednost i stoljetno raste za oko 0.01s , tj. jednu stotinku vremenske sekunde na sto godina.

Literatura

http://webexhibits.org/calendars/index.html

http://www.ezrastorah.org/calendar.html

http://www.hebcal.com/hebcal/

http://www.geocities.com/Athens/1584/

http://moonsighting.com/

http://www.polysyllabic.com/CalHist.html

http://www.michielb.nl/maya/astro_content.html

http://www.newadvent.org/

http://physics.nist.gov/GenInt/Time/time.html

http://www.michielb.nl/

http://www.ai.mit.edu/people/montalvo/Hotlist/my-art.html

http://www.hermetic.ch/cal_stud/cal_art.htm

 



[1]Sunčev dan definira se kao vremenski interval između dvije uzastopne kulminacije Sunca. Razlikujemo pravo i srednje Sunce i s tim u vezi pravo i srednje sunčevo vrijeme. Pravo Sunce prividno se kreće po ekliptici nejednolikom brzinom (drugi Keplerov zakon), a posljedica je nejednoliko trajanje pravih sunčevih dana tijekom godine. Pravi sunčev dan dakle ne zadovoljava osnovni uvjet svake mjerne jedinice - stalnost, pa nije pogodan za mjerenje vremenskih intervala. Umjesto pravog sunca definirat će se jedno fiktivno srednje sunce koje se giba po ekvatoru jednolikom brzinom. Srednji sunčevi dani dakle traju jednako, a njihova duljina dobije se kao srednja vrijednost svih pravih sunčevih dana tijekom jedne tropske godine (prva aproksimacija).Srednje sunčevo vrijeme meridijana Greenwicha zove se Svjetsko vrijeme (Universal Time, UT), i broji se od donjeg meridijana, tj. od pola noći, od 0 do 24 sata.

[2] Dva tijela su u konjunkciji kad leže na istom pravcu, tj. kad su u doglednici.

[3] Umjesto fiksne točke često se kaže zvijezde stajačice, međutim, zvijezde se iako minimalno, i za običnog motritelja sa Zemlje neprimjetno, ipak pomiču. Godišnji pomak mjeri se najčešće u dijelovima lučne sekunde.

[4] Donja pjesmica služi u engleskom govornom području da bi se pamtilo koliko dana imaju pojedini mjeseci kako u običnoj tako i u prestupnoj godini:
Thirty days hath September
April, June, and November
All the rest have thirty-one
Excepting February alone
Which hath but twenty-eight, in fine
Till leap year gives it twenty-nine.

[5]Staza Zemlje oko Sunca zove se ekliptika. Točka na ekliptici koja je Suncu najbliža zove se perihel.

Back  PageTop  Next